You are here

Istorija nacionalnih domena i RNIDS-a

Začeci domaćeg Interneta

Povezivanje Jugoslavije u globalne elektronske mreže počelo je krajem osamdesetih godina 20. veka. Tada je u Evropi funkcionisala Evropska akademska istraživačka mreža (EARN). Godine 1988. Prirodno-matematički fakultet u Beogradu 1 je predložio da se naši univerziteti priključe EARN-u. Univerzitet u Beogradu postao je čvorište EARN-a 1989. godine, kada je proradila prva međunarodna veza akademske mreže na relaciji Beograd-Linc. 2

Pošto je jednostavnost TCP/IP familije protokola uzrokovala nagli razvoj ARPANET-a (koji je kasnije izrastao u Internet), ubrzo se osetila potreba za uspostavljanjem "mosta" za razmenu elektronske pošte i podataka između jugoslovenske akademske mreže (zasnovane na VAX serverima povezanim u DECNET mrežu i X.400 test platformi) i ARPANET-a. Radi ostvarivanja ovog povezivanja, Jugoslavija je 15. juna 1989. dobila svoj internet domen najvišeg nivoa (top-level domain - TLD) - .YU.

Projekat razvoja akademske mreže za SFRJ funkcionisao je u sklopu projekta za razvoj Sistema naučno-tehnoloških informacija (SNTIJ), a pored Univerziteta u Mariboru, projekat je vodio i Institut "Jožef Štefan" iz Ljubljane, pa su ove institucije preuzele na sebe organizovanje prvog registra .yu domena, između 1990. i 1991. 3

YU NIC

Kada su 1992. UN uvele sankcije SR Jugoslaviji, mrežni saobraćaj sa inostranstvom bio je obustavljen, a naša zemlja je formalno isključena iz međunarodne akademske razmene. Raspadom zemlje prestao je da postoji projekat SNTIJ, ali je registar .YU domena ostao u Sloveniji.

Nakon što je Slovenija dobila svoj nacionalni TLD (.si), članovi Komisije za SNTIJ iz Srbije poslali su pismo kolegama u Ljubljani, sa molbom da im .YU registar prenesu u nadležnost.

Pošto na pisma mesecima niko nije odgovarao, gospođa Mirjana Tasić sa PMF-a u Beogradu, obratila se za pomoć međunarodnim i evropskim institucijama koje se bave upravljanjem baznim internet servisima. Pisma su upućena na adrese Džona Postela (IANA, Internet Assigned Numbers Authority) i kolega iz organizacije RIPE (Résaux IP Européens). Prepiska je trajala sve do proleća 1994, kada je Džon Postel konačno presudio u korist SR Jugoslavije. Od tada je upravljanje .YU ccTLD registrom povereno gospođi Mirjani Tasić i grupi entuzijasta sa Beogradskog univerziteta (prof. dr Đorđe Paunović sa ETF-a, prof. dr Božidar Radenković sa FON-a, Berislav Todorović i mr Nenad Krajnović sa ETF-a i drugi), koji funkcionišu pod nazivom YU NIC - Yugoslav Network Information Center.

Uspostavljanje prvih primarnih DNS servera za .YU ccTLD nije bilo jednostavno, jer je Jugoslavija bila pod sankcijama i inostranim firmama bilo je zabranjeno da uspostavljaju bilo kakve veze sa jugoslovenskim firmama i akademskim institucijama. Na molbu YU NIC-a i ljubaznošću osoblja iz Internet provajdera MCS.com, domen .yu "ugošćen" je van zemlje, uz uslov da MCS ne bude zadužen za održavanje baze jugoslovenskih domena.

Kako bi ovo ograničenje bilo prevaziđeno, odlučeno je da se naprave second-level domeni .co.yu i .ac.yu, te da se oni usmere ka drugim Internet serverima, čiji bi administratori bili raspoloženi za održavanje baze .co.yu i .ac.yu domena. 4

Situacija je na ovaj način funkcionisala sve do 1995. godine, kada su ponovo uspostavljene telekomunikacione veze sa inostranstvom. Primarni DNS server za .YU ccTLD tada je premešten na servere EUneta u Holandiji, a ubrzo potom na servere ETF-a i FON-a u Beogradu. Nacionalni .YU domen se nalazio na serverima na ETF-u sve do svog odlaska sa Interneta u martu 2010.

Kao što se moglo naslutiti iz priče o borbi za preuzimanje nadležnosti nad .YU domenom, zvanične institucije države tokom devedesetih nisu pokazivale naročiti interes da podrže nastojanja entuzijasta iz YU NIC-a. Minimalna finansijska podrška neophodna za funkcionisanje ove grupe presušila je još 1995. godine, pa je YU NIC morao da se prilagodi "privremenoj situaciji koja je postala trajno stanje stvari". 5

Prva posledica ovog prilagođavanja bila je ograničavanje mogućnosti za registraciju naziva .YU domena samo na pravna lica (firme, preduzetnike, udruženja građana, političke partije itd). Pored toga, uvedeno je ograničenje da jedno pravno lice može da poseduje samo jedan domen. Ova ograničenja donekle su ublažena odlukom YU NIC-a da ne naplaćuje uslugu registracije naziva domena.

Ubrzani razvoj Interneta u našoj zemlji doveo je postojeći način funkcionisanja YU NIC-a do tačke pucanja. Broj zahteva za registraciju naziva domena, i pored svih ograničenja, popeo se na preko 200 dnevno, a vreme čekanja na aktivaciju domena produžilo se na prosečno 20 dana.

Reformske inicijative

Od oktobra 2000. pokrenuto je više procesa koji su imali za cilj reformisanje načina rada YU NIC-a. Sredinom 2001. formirana je Radna grupa u okviru Saveznog zavoda za informatiku, koja je napravila prvi nacrt novog Pravilnika o registraciji .YU domena i Statuta YU NIC-a (PDF, 423 KB), kao i Predlog za unapređenje Interneta u Srbiji i Jugoslaviji (PDF, 136 KB).

Krajem 2002. Radna grupa je u okviru republičke Agencije za informatiku i Internet napravila drugi nacrt Pravilnika o registraciji .YU domena i nacrt Ugovora o registraciji domena. 6

Na inicijativu gospođe Mirjane Tasić, početkom 2005. formirana je ad hoc radna grupa sa ciljem da izradi konačnu verziju osnivačkih dokumenata organizacije koja bi trebalo da preuzme upravljanje registrom .YU domena. Grupu su činili, pored trenutnih administratora .YU registra, predstavnici domaćih internet provajdera, Telekoma Srbija, Ministarstva nauke i zaštite životne sredine, nevladinih organizacija itd. Ova grupa izradila je nacrt Statuta Registra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS). Javna rasprava o nacrtu Statuta RNIDS-a bila je na Forumu Elitesecurity i trajala je od 20. marta do 3. aprila 2006. 7

Tih godina je, u okviru svih radnih grupa i šire internet zajednice, postignuta saglasnost da je potrebno da se obezbedi najmanje sledeće:

  • Osnivanje nedobitne organizacije, koja će delovati u zajedničkom interesu (RNIDS će se izdržavati od naplaćivanja za upis naziva domena u centralni registar)
  • Zastupljenost svih relevantnih interesa u procesu osnivanja i usvajanja politike organizacije
  • Registraciju domena po registry-registrar modelu (RNIDS će održavati centralni registar domena, dok će ovlašćeni registri upisivati nazive domena u bazu RNIDS-a po zahtevu krajnjih korisnika)
  • Ukidanje postojećih ograničenja u registraciji domena (građani i organizacije moći će da registruju neograničeni broj naziva domena)
  • Uspostavljanje fer pravila za posredovanje u rešavanju sporova oko naziva domena

Osnivanje RNIDS-a

Radna grupa je krajem maja 2006. usaglasila konačni tekst predloga Statuta RNIDS-a, a Pokretačka skupština nove organizacije održana je 8. jula 2006. i na njoj su učestvovale 34 firme i organizacije. Izabran je Upravni odbor RNIDS-a koji je radio na stvaranju organizacionih, tehničkih i finansijskih uslova za odgovorno i pouzdano održavanje Centralnog registra .YU domena. Obavljen je proces ugovaranja prenosa nadležnosti između YU NIC-a, države, ICANN-a i RNIDS-a.

Ugovoru o osnivanju RNIDS-a je 18. decembra 2006. potpisalo 17 firmi i organizacija, koje su na taj način stekle status člana-osnivača. RNIDS je 12. februara 2007. u Ministarstvu kulture registrovan kao Fond, čime je i zvanično počeo rad.

ICANN je, na osnovu izražene podrške Vlade Srbije i predstavnika srpske internet zajednice, 11. septembra 2007. doneo odluku kojom RNIDS-u poverava upravljanje postojećim .YU registrom i budućim registrom nacionalnih internet domena Republike Srbije, a .RS domen je postao vidljiv na Internetu 25. septembra 2007.

Tokom 2007. je sa crnogorskim registrom zaključen Sporazum o tranziciji naziva domena i poddomena registrovanih ispod .YU domena na .RS i .ME domene.

Početak rada .RS domena

Zvanična registracija .RS domena počela je 10. marta 2008. u 12.00 sati, istovremeno preko 27 firmi koje su bile ovlašćene za poslove registracije .RS domena. Prvog dana registrovano je 7000 domena.

U sledećih šest meseci, do 10. septembra, vlasnici starih .YU domena imali su pravo prvenstva da registruju istoimeni domen sa nastavkom .RS. Starih .YU domena bilo je oko 40.000, od čega je oko polovina bilo aktivno. RNIDS je, da bi se olakšala tranzicija, osnovao Komisiju za tranziciju koja je rešavala registraciju domena u tranziciji za slučajeve kada registrant .YU domena nije više aktivno pravno lice.

Od 15. septembra 2008. za sve nazive domena iz .YU registra koji nisu registrovani u .RS, ukinuta je rezervacija. Pravo prvenstva za preregistraciju iz .YU u .RS iskorišćena je za 19.372 naziva domena.

Upravljanje domenskim prostorom .AC.RS prepušteno je Konferenciji univerziteta, za sve akreditovane visokoškolske ustanove - fakultete i institute. Domenski prostor .GOV.RS, namenjen državnim organima Republike Srbije, prepušten je na upravljanje Upravi za zajedničke poslove republičkih organa.

Na 37. Generalnoj skupštini CENTR-a (Udruženje evropskih nacionalnih registara internet domena), 3. oktobra 2008. RNIDS je dobio punopravno članstvo.

Produženje registracije .YU domena omogućeno je od 3. novembra 2008. Svi .YU domeni koji nisu produženi do 30. aprila 2009. godine, trajno su brisani iz registra 4. maja 2009. Prvobitno je bilo predviđeno da se registar .YU domena trajno ugasi 30. septembra 2009. godine, ali je naknadnom odlukom ICANN-a taj rok pomeren za 30. mart 2010.

Domeni sa internacionalizovanim nazivima (Internationalized Domain Name – IDN) su svi oni domeni čiji nazivi mogu da sadrže i slova izvan engleskog alfabeta (tj. ASCII koda). Od 10. decembra 2018. u okviru .RS domena je omogućena registracija naziva sa proširenim setom latiničkih slova iz pisama srpskog, albanskog, bošnjačkog, hrvatskog, češkog, nemačkog, mađarskog, crnogorskog, rumunskog, romskog, slovačkog, slovenačkog i vlaškog jezika, čime je .RS domen postao IDN. Tokom početnog perioda registracije .RS IDN domen su imali pravo da registruju samo postojeći registranti .RS domena. Od 5. marta 2019. u 12.00 sati krenula je slobodna registracija .RS IDN domena.

Početak rada .СРБ domena

Početkom 2010. RNIDS je započeo proceduru za uvođenje internet domena najvišeg nivoa na srpskom jeziku i ćiriličkom pismu (IDN ccTLD).

ICANN je 8. novembra 2010. saopštio da prihvata predlog RNIDS-a da oznaka .СРБ bude ćirilički domen Srbije i dodelio ovu oznaku našoj zemlji za drugi nacionalni domen na Internetu.

Ćirilički domen .СРБ je 3. maja 2011. postao vidljiv na Internetu, a 11. maja 2011. je puštena u rad nova zvanična internet prezentacija RNIDS-a i ujedno postala i prvi domaći sajt na novom nacionalnom ćiriličkom domenu, na adresi рнидс.срб.

Na sednici Skupštine RNIDS-a 28. maja 2011. usvojeni su akti koji regulišu registraciju .СРБ domena, a donet je i Statut kojim je RNIDS postao Fondacija, u skladu sa zakonom, a Skupština preimenovana u Konferenciju suosnivača.

Registracija .СРБ domena je počela 27. januara 2012. Korisnici .RS domena imali su pravo preče registracije .СРБ domena po povlašćenoj ceni od 1 dinara do 1. avgusta 2012, kada je krenula slobodna registracija .СРБ domena.

Od 5. marta 2019. u okviru .СРБ domena je omogućena registracija naziva sa proširenim setom ćiriličkih slova iz pisama bugarskog, makedonskog, ruskog, rusinskog, ukrajinskog i vlaškog jezika.

PREUZMITE:

Prezentacija Mirjane Tasić "Priča o tri domena" PPS (2,16 MB)

---

Fusnote:

  1. Danas Matematički fakultet i Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu
     
  2. Kapacitet ovog linka inicijalno je bio 4800 bit/s, da bi kasnije bio udvostručen na 9600 bit/s
     
  3. Prvi zvanični administrator .yu TLD bilo je Udruženje YUNAC, registrovano na adresu Univerziteta u Mariboru
     
  4. Značajnu podršku inicijalnom uspostavljanju registra .yu domena dala je naša naučna dijaspora - profesori, istraživači i doktoranti na raznim svetskim univerzitetima, koji su tada pristali da administriraju domene drugog nivoa u okviru .YU ccTLD
     
  5. Urgentne troškove, poput kvarova na računarskoj i mrežnoj opremi potrebnoj za rad registra, uglavnom su pokrivali beogradski Elektrotehnički fakultet i Fakultet organizacionih nauka
     
  6. Sačuvani postovi sa Internodium liste nalaze se na adresi: https://web.archive.org/web/20071020001535/http://www.internodium.org/node/1824
     
  7. www.elitesecurity.org/forum/230